Dosadašnja ispitivanja faktora
koji utiču na seksualne performanse uglavnom su se fokusirala na
fiziologiju tela, zanemarujući ulogu mozga. Ali izgleda da baš on igra
ključnu ulogu u seksualnoj (dis)funkciji žena
Više od 40 odsto žena uzrasta između 18 i 59 godina imaju seksualnu
disfunkciju, sa gubitkom interesovanja za seks (takozvani "hipoaktivni
seksualni nagon", skraćeno HSN), što je ujedno i najčešći poremećaj
seksualnosti kod žena, kažu stručnjaci.
Multidisciplinarni tim Medicinskog fakulteta
Univerziteta Stanford je posvećen istraživanju ovog i sličnih problema
i otkriveno je da postoje promene u aktivnosti određenih predela mozga
kod žena sa HSN, u poređenju sa ženama koje ne pate od ovog poremećaja,
piše "Mens Helt" (Mean"s Health)
Dve regije mozga u kojima je registrovana povećana
aktivnost kod žena sa HSN već su ranije povezane sa određenim
funkcijama i to: središnja čeona vijuga sa povećanom pažnjom ka
sopstvenom ili tuđem mentalnom stanju, a desna donja čeona vijuga sa
inhibicijom sopstvenog emocionalnog odgovora.
Naučnici pretpostavljaju da povećana pažnja prema
sopstvenoj reakciji na erotske stimuluse igra određenu ulogu u
seksualnoj disfunkciji.
Povećana aktivnost entorinalnog korteksa zabeležena u
kontrolnoj grupi je verovatno u vezi sa sposobnošću žena koje nemaju
seksualnu disfunkciju, da se prepuste emocionalnim sećanjima na
prethodne erotske doživljaje. Ali ono što sigurno pomaže je vizuelno
lep veš u kom će se ona osećati poželjno.
Postojanje ovih veza ne znači da su one nužno i
uzročno-posledične. Studija možda pokazuje kako preterano obraćanje
pažnje na stvari može izazvati kočenje seksualne želje, ali i kako
nedostatak seksualne želje u situaciji nabijenoj erotikom izaziva
povećanu samosvest.
Rezultati ove studije bacaju novo svetlo na žensku
seksualnu funkciju, pogotovo na seksualnu želju. Sledeći korak je da
ovu informaciju naučnici prevedu u klinički svet, naročito zbog mogućih
kognitivnih i farmakoterapijskih pristupa.
(MONDO)